Alzheimerova Bolest – I

Alzheimerova Bolest I

Dr. Juan Moises de la Serna

Prevodio: Marin Pavic

Copyright © 2018 Juan Moises de la Serna

PREDGOVOR

Što je? Koji su njezini uzroci? Koje posljedice donosi? Otkrijte sve ključeve od Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest je bolest koja je porasla u smislu broja slučajeva pogođenim u posljednjih nekoliko godina, što je izazvalo porast mnoga pitanja kada je osoba ili obitelj prima dijagnozu, kao što su: Što je Alzheimerova bolest? Kakvo je njezino podrijetlo? Postoji li liječenje? Kako se bolest razvija? Kakve posljedice donosi u svakodnevnom životu? Koje su psihološke posljedice na pacijenta? Može se prevladati? Jeli se prenosi na djecu?

To otvara melting pot pitanja nastoje ublažite nesigurnost koja uzrokuje doći da znaju da pate od bolesti sve više „zajednički” i druge, a ti jedva znaš najnovijih znanstvenih dostignuća, zahvaljujući u dobro složenost tehničkog jezika, nego i zato što ta dostignuća obično dolaze samo stručnjacima kroz sastanke i konferencije na kojima dijele tu vrstu informacija.

Cilj:

cilj ove e-knjige je da služi kao prvi pristup onih ljudi koji sami ili u obitelji imaju Alzheimerovu bolest.

Ova knjiga nastoji prezentirati na jasnim rezultatima najnovija istraživanja Alzheimerove bolesti, s kojom se odgovori na tri temeljna pitanja, oba iz pacijentove točke gledišta, jer članovi njegove obitelji, počevši od glavne: Što je Alzheimerova bolest? Koji su njezini uzroci? I koje posljedice donosi u životu pacijenta i njegove obitelji?

Primatelji:

- Zdravstveni stručnjaci koji žele poboljšati dijagnozu i liječenje Alzheimerove bolesti.

- Za nastavnike koji žele pružiti ažurirane informacija svojim učenicima na Alzheimerovu bolest.

- Za svakoga tko je primio dijagnozu Alzheimerove bolesti i njihove obitelji kako bi bili sigurni da znaju što učiniti kada su suočeni s ovom bolešću.

Teme

Ovdje možete navesti svaku glavnu temu ovog rada:

- Definiranje Alzheimera: Usprkos svemu što ste čuli Alzheimerova bolest je velika nepoznanica za mnoge.

- Uzroci Alzheimerove bolesti: Otkriti podrijetlo Alzheimerove bolesti, znajući što više da biste to spriječili.

Alzheimerove Posljedice: toliko za život osobe koja prima dijagnoze Alzheimerove bolesti, kao i za njezinu obitelj.

TABLICA SADRŽAJA

  PREDGOVOR

  POGLAVLJE 1. DEFINIRANJE ALZHEIMEROVE BOLESTI

  POGLAVLJE 2. UZROCI ALZHEIMERA

  POGLAVLJE 3. POSLJEDICE ALZEIMERA

  ZAKLJUCI

  Su Juan Moisés de la Serna

Alzheimer je stigao, provalio se u vaš dom, nitko nije pitao, međutim, ostat će.

Malo po malo pacijent če gubiti pamćenje, ali ljubav je ono što morate učiniti.

Mozak je oštećen, ne može izbjeći, pacjent će zaboraviti prošlost, ali možete pomoći.

Tretirajući ga niježno, i dajući mu puno ljubavi, ne psovati, ne želite stvoriti takvu situaciju.

Zaboraviti stvari će uzrokovati uznemirenost, izbjegavajte što možete, tako da mu se pomogne.

Ljubav koju mu date puno će mu važeti na njiegovim očima, tako da će se izraziti.

– LJUBAV –

Posvećeno mojim roditeljima

ZAHVALE

Koristim ovu priliku ovdje da se zahvalim svim ljudima koji su radili sa njihovim prilozima u postizanju ove knjige, posebno dr Qvazi Imam, medicinski direktor bolnice „Arlington Memorial of Texas” (SAD) i osoblje C. R. E. Alzheimerove (centar referentna skrbi za osobe s Alzheimerovu bolest i druge demencije) od IMSERSO, pogotovo za ljude koje su odgovorile na ova ključna pitanja o Alzheimerove bolesti, dr. Elena González, voditelj informacija, dokumentacije, istraživanje i procjena; dr. Francisco Javier Gay, neurolog i dr. Beatriz Onecha, socijalni radnik/sociolog.

POGLAVLJE 1. DEFINIRANJE ALZHEIMEROVE BOLESTI

Jedna od neprijeporni stvarnost života je u tome što se napreduje svaki dan, a da u nekom trenutku u budućnosti to će prestati. Postoje dva datuma koja će pratiti nadgrobnu ploču kada umre, rođenje i smrt.

U međuvremenu, život se razvija, sa svim svojim radostima i žalostima, sa svim mogućnostima i nedostacima.

Cijeli svijet želi imati dug život, ali ako je s voljenima po strani to je čak i bolje.

No, kako godine prolaze, snaga muca, vještine i sposobnosti nisu one iz prošlosti, a postupno će mo biti manje u stanju obavljati određene zadatke, ali ako postoji zlo od kojeg se bojimo više od vlastite smrti bolest, pogotovo ako je bolno.

Nitko ne voli bol, u stvari, to služi kao signal da se upozori tijelo da nešto nije u redu, međutim, kada se bol nastavi za nekih zdravstvenih problemima, situacija može biti nepodnošljiva.

Ali ono što je više bolno od normalnu bolest je Alzheimerova bolest.

Alzheimerova bolest je neurodegenerativna bolesti, a to je ono što prvenstveno utječe na mozak koji postupno gubi svoje funkcije.

Konkretno se proizvode pojave određenih stanica, kao što su senilnih plakova i čvorovi živčanih vlakana, koji se nakupljaju u mozgu, izazivaju progresivni gubitak funkcionalnosti, od kojih je najočitiji gubitak pamćenja.

Ime ove bolesti je data na psihijatru Alois Alzheimer koji je otkrijo 1906 godine. On je bio prvi zabilježeni u pisanom obliku znakova i simptoma ove bolesti. Moramo razlikovati posljedice ove bolesti od progresivni gubitak pamćenja zbog jednostavnog protoka vremena, i u starije životne dobi, moramo se pregledati u pravilu da isklučimo sve uvjete koje mogu objasniti sve probleme s pamćenjem.

<

podmukana i progresivna koja je klinički karakterizirana pojavom demencije i patološki od intraneuronalni čvorova živčanih vlaka i ekstracelularni amiloidni plaka.

Alzheimerov državni referentni centar.>>

Sigurno, ako budete imali priliku da pitate sredovječnim ljudima koji je najveći strah s obzirom na zdravlje, oni će vam komentirati da bol od raka je najgore što se može dogoditi.

I ako trenutno postoji veliki napredak u smislu prevencije i liječenja raka, ta je i dalje smrtonosna bolest, u postocima svaki put manja. Osim toga, uvijek postoji sumnja na mogućnost „recidiva” s ponovnu pojavu raka i njegovih posljedica.

Kada godine napreduju, oko šezdeset godina, ako se vratite na isto pitanje, iznenađujući rak postaje drugi vodeći uzrok straha za patnju bolesti.

Prvo, Alzheimer se pojavljuje kao prva bojaznija bolest.

Za razliku od bolesti raka, Alzheimer ne proizvodi tako važno kratkoročno fizičko propadanje, niti skraćuje život tako brzo kao što radi rak.

No, unatoč svim razlozima, ako se mora uspoređivati, starije osobe se najviše boje Alzheimera za kognitivne posljedice koje donosi.

Čim ostarite, gubite voljene osobe, prvo roditelje, ujake, pa braću, prijatelje, pa čak i vašeg/vašu suprugu/supruga.

Od svega se preživi, međutim, od svega ostaje nešto, sjećanje na ono što smo bili, što smo podijeliti s njima, nešto što se pretvara u riznicu više ojačao za starije osobe, najviše od svih posjeda, naslove i priznanja koje možete dobiti .

Ali ovo blago izgleda u opasnosti s mogućnošću odboljena od Alzheimerove bolesti.

Ako pomislim da se malo po malo gube sjećanja, zaboravite ko ste, to je najgora od „tjeskobe” od starije osobe, daleko više od bilo koje druge bolesti, uključujući i rak.

Da biste izbjegli te strahove će provesti odgovarajuće informativne kampanje, objašnjavajući stvarnost Alzheimerove bolesti, kao što to utječe na mali postotak, i sve velike prednosti koje su napravljene za rano otkrivanje i liječenje na koje se odnosi.

Alzheimerova bolest ima mogućnost da produži se za nekoliko regija mozga, koje će imati posljedice u progresivnom načinu razmišljanja, osjećaja i ponašanja osobe, počevši od gubitka pamćenja.

Ove promjene dovode, u vrijeme, značajno pogoršanje sposobnosti uspješnosti dnevnih aktivnosti pacijenta, što utječe i na kvalitetu života, i na osamostaljenja. Ova bolest se nalazi u skupini demencije, kao što su definiranje gubitak funkcija koje ta osoba je već razvila, od govora, do razmišljanja ili memorije.

<< Alzheimerova bolest. To je najčešći tip demencije i uzrok je za oko pola svih slučajeva. Ona nosi ime liječnika koji ga je otkrio prvi put. U Alzheimerove bolesti mozak postupno se smanjuje. Količina pojedinih kemikalija u mozgu (neurotransmiteri) se smanjuje, posebno, onaj zvati acetilkolin. Ove kemikalije pomagaju slanje poruka između moždanih stanica. Čak i male naslage nazivane plakete formiraju se u mozgu. Nije poznato zašto ove promjene nastaju u mozgu, ili točno kako su uzrok demencije. Alzheimerova bolest postupno se povećava (pogoršava), s vremenom mozak sve je više pogođen.

Dr Qvazi Imam, medicinski direktor bolnice “Arlington Memorial of Texas (SAD)” >>

Govoreći o Alzheimera znači razgovarati o gubitku pamćenja, naime, vaša obitelj, kada vide da starija osoba počinje predstaviti česte amnezije, predlažemo da se napravi kontrola kako bi se isključilo ovo zlo.

No, gubitak pamćenja, nije jedini simptom, niti treba biti prvi koji se javlja kod Alzheimerove bolesti. Godinama je otkriveno da u početku možda imate emocionalne promjene i od ponašanja, što ponekad može zamijeniti s promjenama povezanih s godinama, te da će mo raspravljati u odgovarajućem odjeljku. Postoje upitnici za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti koje se posebno traže tim promjenama, a ne toliko promjena memorije, baš kao što je to slučaj u NPI (Neuropsihijatrijskog popisa). Ova bolest ima „tihi” početak, a to je tek nakon 10 ili 20 godina od kada probleme s pamćenjem se pokazaju kao najočitiji simptom.

Postoje mnogi faktori koji su uključeni u pogoršanje bolesti, uzimajući u obzir da se u većini slučajeva javlja kod starijih osoba, iznad 60 godina, te je jedna od bolesti od starosti koja zajedno sa svime će biti oštećenja na kvalitetu života.

Alzheimerova bolest je grupa demencije, gdje se također nalaze Pick-ove bolesti i demencije s Lewy tijelima, sve to čine primarne poremećaje.

Postoji još jedna skupina, pod nazivom sekundarne demencije, od kojih učinci su posljedica drugih bolesti, kao što su vaskularne probleme, hipotireoza, nedostataka vitamina B6 ili tumora među ostalima. Jeli je Alzheimerova bolest najgora među mogućim demencija?

To je ono što upravo se gleda na institutu Karolinska University Hospital (Švedska), u KBC Stavangeru (Norveška), koji je od “međunarodnog istraživačkog centra i Sveučilišne bolnice Santa Ana (Češka)” čiji rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu “Alzheimerove istraživanje i terapije.”

<< Demencija je najteži oblik problema s pamćenjem. Demencija je poremećaj mozga koji uzrokuje postupni gubitak mentalnih sposobnosti, uključujući i probleme s pamćenjem, razumijevanja, prosuđivanja, razmišljanja i jezika. Osim toga, drugi problemi često se javljaju, kao promjena osobnosti i kako osoba komunicira s drugima u društvenim situacijama.

Od demencija je progresivno, čak i sposobnost osobe da se brine o sebi može doći do dnevnog podođenja.

Dr Qvazi Imam, medicinski direktor bolnice

Arlington Memorial of Texas (SAD) >>

Istraživači su komentirali da postoji određena neznanje o dijelu populacije, ali i od istraživačkih grupa od drugih demencija, posebno u onom Lewy tijelima, smatraju klinički složeniji i zahtijevaju više pažnje od obitelji i asistenta, da se dokaže njihova ozbiljnost predložili su analizu čimbenike koji utječu Alzheimera ispred demencije Lewy tijelima.

U istraživanju je sudjelovalo 9795 pacijenata prosječne dobi iznad 70 godina, od kojih 60% su bile su žene, gdje je 93,5% imalo je dijagnozu Alzheimerove bolesti, a preostalih dcl, a sve od “nacionalnog registra bolesnika Švedske” između godina 2007-2012.

Svi sudionici su shvatili naknadno dijagnozu potražeći za prisutnost druge psihopatologije primjenjuju standardizirani upitnik o demenciji zvata CIE - 10 (akronim na talijanskom Međunarodne klasifikacije verzija 10) poremećaja, koja se također nalazi da bude prisutna ili ne na depresiju, anksioznost, poremećaja ponašanja, bipolarni afektivni poremećaj, poremećaj spavanja, krvarenjem u mozgu, epilepsija, migrena, kardiovaskularnih problema ili glavobolje.

Rezultati su pokazali značajne razlike s lošijim rezultatima kod bolesnika s dcl razliku od onih koji imaju Alzheimerovu bolest, gdje prvi će obično dobiti veću medicinsku njegu, oni također imaju značajno veću učestalost depresije, glavobolje i krvarenja u mozgu. Sve to će učiniti da treba povećati negativne učinke u bolesnika s dcl mnogo na fizičko zdravlje kao i na mentalno.

<< DCL (demencije s Lewyjevim tijelima) je tip demencije koji dijeli se s simptoma Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti. To se može vidjeti oko 10% svih slučajeva demencije. DCL ima tendenciju da se dijagnosticira kao i kod drugih bolesti (npr DCL je malo dijagnostika). Simptomi koje osoba doživljava ovise djelomično o tome gdje su u mozgu Lewy tijelima.

Lewvjeva tijelana bazi mozga usko su povezani s problemima s kretanjem (motornih simptoma). To su glavno obilježje Parkinsonove bolesti.

- U Lewy tijelima u gornjim slojevima mozga samo u vezi s problemima s mentalnim kapacitetom (kognitivnih simptoma), koje su karakteristike dcl

Problemi pokreta i promjene u mentalnim sposobnostima može se dogoditi zajedno. Oko trećina ljudi s Parkinsonovom bolest dijagnosticirani s vremenom mogu razviti demenciju (Parkinsonova bolest s demencijom).

Isto tako, u nekom trenutku, barem dvije trećine ljudi sa dcl razvije probleme kretanja.

Simptomi dcl i Parkinsonove bolesti s demencijom postale su slične kao što su napredak. Zajedno su također poznate kao demencija Lewy tijelima.

Dr Quazi Imam, medicinski direktor bolnice “Arlington Memorial of Texas (SAD)” >>

Ako netko skreće pozornost na Alzheimerovu bolest, je nedjelotvornost od tretmana koji su se razvili u nekih bolesnika.

Netko je pokušao objasniti visoku dob pacijenata ili prisutnost drugih bolesti, kao što su koronarna, koji pak trebaju lijekove, što ponekad može biti u suprotnosti s receptom za Alzheimerovu bolest.

Drugi autori tvrde da postoje mnoge razlike između pacijenata s Alzheimerovom, morate se nositi sa svakim slucajom posebno, Pošto nista e mognučost da generalizirate o liječenju, a time i neučinkovitost valjanog medicinskog tretmana za sve.

No, baš kao što se dogodilo s drugim bolestima, čim znaš nove podatke o tome kako bolest se razvija, oni mogu uspostaviti različite podvrste, svaki sa svojim vlastitim karakteristikama simptomatsko unatoč dijele istu jezgru.

Trend koji ne poštuje se u svim slučajevima, kao i kod posljednjeg reforme DSMV (inicijalima na engleskom jeziku o „Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje”, koji je trenutno u svom petom izdanju), oni koji su bili tipovi teškoćama u razvoju i drugačije, okupili su se u istom natpisu, autizam spektra poremećaja, što može otežati i za dijagnostiku jer je specifičan tretman. No, postoje mnoge vrste Alzheimerove bolesti?

Istraživanje grupa sa Sveučilišta u Kaliforniji (SAD) objavilo je priopćenje u kojem se tvrdi da su postigli revolucionarni proboj u području Alzheimerove bolesti, čiji rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu “starenja”.

Iz ovog studija ćemo imati malo podataka, osim oni u kojoj uključuju 50 sudionika tijekom dvije godine studija. Prema rezultatima pacijenti od Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti u tri kategorije prema evoluciji simptoma bolesti.

Dakle, ta nije samo jedna bolest već tri, ili bolje, tri podtipa iste bolesti, od kojih svaka ima različitu evoluciju i stoga zahtijeva posebno liječenje za borbu protiv njih.

Naime, u priopćenju govori upalne, ne-upalni i kortikalne, nakon što je identificiran u svakoj od tih simptoma podtipova ali i u diferencijalnim proteinama.

- U upalnom podtipu je opaženo povećanje koji nije prisutan u druga dva podtipa C-reaktivnog proteina, prisutni pri proizvodnji upalu u tijelu; a protein albumin neophodni za održavanje krvnih žila tlaka.

- U pod-tipa ne-upalnih, gdje se ne opaža ranija povećanja, nepravilnost u tim proteinima.

- U kortikalnom podtipu, nije povezana s memorijskim problemima, prisutan u mlađih ljudi, s velikim problemima vezanim za tu temu, povezane s niskim razinama cinka u tijelu.

Izjava ne navodi što je razlika između ovih vrsta Alzheimerove bolesti i drugih demencija sa sličnim simptomima, za koje ćete morati da uspostavite nove diferencijalne dijagnoze kako bi znali unaprijed koja bolest za nalazi ispred bolesnika i da mu se ponudi što bolji tratman.

I ako autori ne ukazuju, može biti da je loša učinkovitost postojećih tretmana upravo na bazi ne-razlikovanja svake od tih podtipova, što je potrebno analizirati jer je jeftinije liječenje ili neki drugi, a ne kao što je trenutno, da to čini isto za sve.

Naime, autori brane da uz njihovo otkriće se otvara novi put do uspješnijeg liječenja, kako bi opisali određene karakteristike svakog od tih tipova.

Ipak, dobro je imati na umu da ti rezultati moraju biti potvrđeni u drugim laboratorijima prije nego što razmislite o njima definitivno ,dokazujući da je ista stvar nalazi bilo gdje u svijetu.

Da biste to učinili dijagnostičkog priručnika CIE-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti trenutno u svom desetom izdanju) i DSM-V će biti uključene u budućim revizijama što ove specifične karakteristike svakog podtipa, kako u dijagnozi, kao i za liječenje, kada je poznajete.

Veliki napredak nedvojbeno na putu kako bi saznali što je Alzheimerova bolest, u isto vrijeme služi da objasni razlog zbog kojeg Psihofarmakologija je imala malo uspjeha u intervencije u Alzheimerovoj skrbi.

Ako u nešto možete biti sigurni u odnosu na Alzheimerove bolest je da je to problem koji se prvenstveno utječe na pamćenje, barem da je kako kao se zna u javnost.

I ako niste svjestni, gradite ono što je ta bolest i tko je blizu sjećanja. Zahvajuljuči ta sjećana možete ustati svako jutro, i znate da ste u svom vlastitom krevetu, stavljajući vaš ogrtač čim izađete iz kreveta znajući da poklopac i stavljajući kavu prije nego što odete na posao, znajući gdje se kava nalazi i kako funkcijonira aparat za kavu.

Sve ove akcije i mnogi druge možete učiniti zbog jednog razloga, jer pamtite svaki predmet koji vidite, znajući da je on imenovan, znate također gdje ga kupiti ili tko vam je ga dao.

Život bez memorije će biti kao list bijelog papira, ne bi bili u stanju prepoznati nikoga oko vas, ako imate nešto tamno ispred vas, to se ne miče i kako pokušavate je dotaknuti ona je mekana, ali i dalje ne znajući zašto treba, ili kako se zove, ili jednostavno koja je stolici gdje počiva haljina.

Zamislite da vam se približava netko da vam dadne poljubac i to je prvi put da ga vidite, pa čak i govori svama s puno samopouzdanja, i da riješi problem, ona kaže da je vaša žena, s kojom vjerojatno ste u braku već 30 godina, i sve od toga ništa ne sjećate.

Alzheimerova bolest je više nego ne znajući gdje ste ostavili vaše ključeve automobila ili zaboravljanja tjedno imenovanje u friserskom salonu, jer je prošao dan bez sjećana, to može biti samo posljedica nerazumijevanja ili manje operacije pamćenja zbog vaši godina.

Ova bolest dovodi ozbiljnije i važnije posljednice nego u naprednijim fazama i može dovesti osobu da ne prepozna njegovu obitelj, da ih je osijetio baš kao što bi kada je sa strancima, i oni također mogu izgubiti sposobnost da se prepoznaju u ogledalu, ne znajući tko to se odražava tamo, ni njihovo ime, niti išta o prošlosti.

Tragedija za svaku osobu, jer ljudsko biće obično se definira kao takva, upravo ono što je bilo, kako se zove, kada i gdje je rođen, gdje je studirao ili radio, i tako dalje, sve dok ne završite s više ili manje sjećanja života.

Sve memorijske strukture koje će graditi sjećanja, uzimajući kao osnovu ono što je već živio, na koji možete pristupiti kada god želite, prisjećajući se onoga što je učinjeno tijekom stupnja, ili kome je dao prvi poljubac.

Ali kad Alzheimerova bolest napreduje, počinju da se pojavljuju one što se nazivaju praznine u sjećanju, koje su kao prazna mjesta u mozgu gdje se izgube informacije koje su sadržane i time zaboravljajući sadržaj iznutra, koji radi na isti i na svijet oko sebe, tako da kada pokušate pristupiti kada želite zapamtiti, ostanu u bijelo, iako je samo nekoliko mjeseci prije u mogućnosti reći sve jasno detalje tog doba života.

Imajte na umu da ovaj proces gubitka snage i memorije, postupno se proizvodi s godinama, kao dio postupnog pogoršanja tjelesnih funkcija. No, kada se Alzheimerovea bolest pojavi, sve se mijenja, taj proces ubrzava, proizvodnja puno više vidljive i očigledne posljedice koje mogu dobiti onesposobiti osobe za obavljanje svojih funkcija samostalno svaki dan.

Problemi s memorijom smatrani su tijekom desetljeća kao prvi i glavni simptom u trenutku otkrivanja ove bolesti, ali prije nekoliko godina otkriveno je da prije nego što počnete gubiti pamćenje, osoba doživljava niz promjena koje pokazuju da nešto nije u redu unutra.

Te su promjene koje mogu proći neopaženo tih stranaca na ovu bolest i da se brzo opravdavaju više muke zbog starosti onih koji ga trpe, ne znajući razlikovati od onoga što je normalno starenje.

Iz Argentine je došao veliki korak za dijagnozu Alzheimerove bolesti, budući da oni koji su prikupili podatke o ponašanju i emocionalnim promjenama pacijenata, što ove prve znakove bolesti, davno prije nego što je amnezija evidentna. Zahvaljujući otkrićima kao što su to bili u stanju razviti alate za procjenu, kao što su NPI

Конец ознакомительного фрагмента.

Текст предоставлен ООО «ЛитРес».

Прочитайте эту книгу целиком, купив полную легальную версию на ЛитРес.

Безопасно оплатить книгу можно банковской картой Visa, MasterCard, Maestro, со счета мобильного телефона, с платежного терминала, в салоне МТС или Связной, через PayPal, WebMoney, Яндекс.Деньги, QIWI Кошелек, бонусными картами или другим удобным Вам способом.